10. Proboji u istraživanju matičnih stanica
U Novembru Shiny Yamanaka sa Sveučilišta u Kyotu i molekularni biolog James Thomson sa Sveučilišta u Wisconsinu izvijestili su javnost da su uspjeli reprogramirati stanice kože da se ponašaju poput matičnih stanica. To otkriće elegantno otklanja etičke nesuglasice oko uništavanja embrija radi dobijanja matičnih stanica. Problem je što je istraživanje još u povojima i nije sigurno hoće li matične stanice dobijene na ovakav način biti jednako efikasne kao i one embrionalne.
Samo sedam dana prije Yamanaka - Thomson izvještaja naučnici u Portlandu su uspjeli klonirati embrionalne matične stanice majmuna, što predstavlja još jedan korak bliže kloniranju matičnih stanica ljudi.
9. Prvi "lični" ljudski genom
U Septembru J. Craig Venter, fiziolog i naučni disident, potpuno je ogolio svoj genom. Izlistao je čitav svoj genetički niz, tj. DNK u oba skupa hromosoma naslijeđena od roditelja – prvu ličnu hromosomsku kartu u svijetu. Možda ne znači previše saznanje od kojeg smo tačno roditelja naslijedili ćelavost ili slabi vid, ali za bolesti srca ili rak dojke ulozi su daleko veći.
8. Najsjajnija zabilježena supernova
Eksplozija zvijezde 100 do 200 puta veće od Sunca nije promaknula oku teleskopa u rukama jednog studenta na kalifornijskom sveučilištu Berkeley. Uskoro se ispostavilo da je SN 2006gy jedna od 'tek' 400 biliona zvijezda takve veličine u našoj galaksiji i da takav spektakularni umirući sjaj dosad niko nije imao priliku vidjeti. Uskoro bi, međtim, mogla grunuti i daleko bliža zvijezda, Eta Carinae, za koju astronomi pretpostavljaju da će predstavljati pravi šou na noćnom nebu.
7. Stotine novih vrsta
Časopis Nature donosi vijest o otkriću 700 novih vrsta ove godine. Tu su spužve mesožderke i gigantski morski pauci iz mračnih dubina oko Antarktika. Zatim 12 novih vrsta žohara, šest riba, pet žaba od kojih je jedna ljubičasto-fluorescentne boje te nova vrsta mrava, a sve otkriveno na Surinamu u podhvatu kojem je zapravo cilj bio pronalaženje bauksita, rude potrebne za proizvodnju aluminija. Između ostalih, u životinjski leksikon upisan je tako i jedan majmun iz Ugande, 'oblačni' leopard sa Sumatre te morski krastavac s tajvanskih obala prozvan 'mala jagoda'.
6. Proizvodnja srčanih zaliska
Oko 600.000 ljudi će u sljedeće tri godine trebati nove srčane zaliske i vjerojatno će do kraja života zapamtiti ime Magdi Yacouba, istraživača s Imperial koledža u Londonu. Posljednjih 10 godina Yacoub je proveo pokušavajući pretvoriti koštanu srž u tkivo srčanog zaliska. Na kraju je i uspio, te se očekuje da će prve operacije na ljudima započeti u roku od tri do pet godina.
5. Otkriće 'Vrućih Jupitera'
Britanski naučnici identifikovali su tri nove planete izvan našeg Sunčevog sistema u sklopu projekta koji nastoji pronaći planete što sličnije Zemlji. Nazvani WASP-3, 4 i 5, nove su planete veličine Jupitera i veoma blizu Sunca s temperaturom na površini od oko 2.000 sttepeni, što pak isključuje mogućnost života.
4. Dinosaurs nalik na pticu
Ogromni kostur star 70 miliona godina koji su kineski naučnici iskopali u unutrašnjosti Mongolije potkopao je opšteprihvaćenu tezu da su dinosaursi postajali sve manji i što su bili sličniji pticama. Tim više što je zaključeno da je kostur pripadao mlađem pripadniku vrste. Gigantoraptor erlianensis od skoro tone i po ima neobično dugačke i tanke udove, za razliku od ostalih gigantskih vrsta toga doba.
3. Seoba ljudi iz Afrike
Analiza ljudske lobanje pronađene 1952. godine u Južnoj Africi predstavlja prvi fosilni dokaz da je europski čovjek došao sa Afričkog kontinenta. Mjerenjem stepena radijacije u pijesku zaključeno je da lobanja stara oko 36.000 godina posve odgovara fosilima pronađenim u Europi, što po starosti, što po izgledu. Smatra se stoga da je današnji bijeli čovjek napustio Afriku prije otprilike 65.000 do 35.000 godina.
2. Najstarija životinja na svijetu
Istraživači sa Sveučilišta Bangor u Walesu naletjeli su na najstariji poznati živi organizam, školjku staru 405 godina. Školjka je, izgleda, bila primorana ispasti iz grupe živih organizama. Nadobudni naučnici su je ubili ne bi li izbrojali prstene na njenom oklopu te tako utvrdili dob. Arctica Atlantica je poznata kao neobično dugovječan stvor, no uglavnom ne prelazi starost od 200 do 300 godina. Ova bi se pak, da se nije narcisoidno zakopala u pijesak na dubini od 80 metara, sjećala, na primjer, prvog postavljanja Shakespeareovog 'Hamleta' u Londonu. 1. Bežična struja
izvor:giornal.hr
ne znam vise kud sa njima 
| < Prethodna | Slijedeća > |
|---|
